13.10.2020.


Raniji Predsjednik Crne Gore na online konferenciji Igmanske inicijative
Raniji predsjednik Crne Gore učestvivao je na online Konferenciji posvećenoj obilježavanju dvije decenije djelovanja Igmanske inicijative na predsjedničkom panelu koju je moderirao Aleksandar Popov, ko-predsjednik ove injcijative, a na kome su, uz ranijeg predsjednika Vujanovića, učestvovali raniji predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić, Srbije Boris Tadić, raniji predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić i raniji predsjednik Vlade Srbije Mirko Cvetković. Odgovarajući na pitanje moderatora kakvi su sada odnosi drźava Dejtonske četvorke i šta bi trebalo učiti da se poboljšaju, raniji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je konstatovao:

Očigledno da se nije u cijelini ostvarila namjera maksimalne normalizacije odnosa Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske koja je saopštena kroz zajedničku izjavu na Konferenciji u Zagrebu 17. novembra 2000. godine, na kojoj je formirana Igmanska inicijativa. Konferencija je završena potpisom zajedničke izjave u kojoj je konstatovana potreba pune normalizacije odnosa država Dejtonske četvorke kroz granični režim šengenskih država, slobodnu trgovinu i demilitarizaciju. Nijedan od tih ciljeva nije značajnije ostvaren, a brine pojačano naoružavanje u nekim državama regiona koje ne pokazuje ambiciju demilitarizacije. Crna Gora, kao članica NATO-a, nema potrebe za militarizacijom jer je ušla u sistem kolektivne bezbjednosti koje članstvo u NATO obezbjeđuje punu sigurnost članicama.

Region Dejtonske četvorke i Zapadnog Balkana opterećuje brojna otvorena bilateralna pitanja uz nizak nivo regionalne saradnje.

Otvorena pitanja treba rješavati dijalogom kroz postizanje sporazuma. Crna Gora je pokazala svoju posvećenost tome i uspjeh u sporazumjevanju. Sa Srbijom kroz Beogradski sporazum iz marta 2002 godine, kojim je obezbijedila pravo na referendum o državnom statusu. Sa Hrvatskom kroz Sporazum o privremenom režimu na prostoru Prevlake, iz decembra 2000. godine, koji je faktički kreirala Crna Gora iako ga je formalno potpisao ministar inostranih poslova tadašnje SR Jugoslavije, a koji Crna Gora i Hrvatska dosljedno primjenjuju. I sa Bosnom i Hercegovinom kroz Ugovor o državnoj granici iz avgusta 2015. godine, koji je prvi ugovor o ovom osjetljivom pitanju između država bivše Jugoslavije.

Saradnja između država Dejtonske četvorke, kao i između država Zapadnog Balkana, može se podići na veći nivo samo intezivnijom bilateralnom i regionalnom saradnjom. Države Zapadnog Balkana su se na regionalnu saradnju obavezale na Samitu Berlinske inicijative u Trstu u julu 2017. godine, Sofijskom deklaracijom sa Samita EU - Zapadni Balkan u maju 2018. godine i na Samitu EU - Zapadni Balkan u julu 2018. godine. Države Zapadnog Balkana su se na ovu regionalnu saradnju obavezale u oblasti ekonomije, obrazovanja, kulture, nauke, istraživanja i inovacija. Pošto će dinamika evroposke integracije država Zapadnog Balkana očigledno zavisiti i od posvećenosti regionajnoj saradnji treba se nadati da će ona biti intezivirana. Toj saradnji treba da doprinesu u regionalne inicijative kao što je Igmanska Inicijativa i Podgorički klub, sui generis regionalna iniciativa ranijih predsjednika država Zapadnog Balkana i Hrvatske i Slovenije. Podgorički klub je to pokazao suorganizaciom sa Ministarstvom nauke Vlade Crne Gore na Forumu u Ulcinju u aprilu prošle godine koji je bio posvećen regionalnoj saradnji država Zapadnog Balkana u oblasti nauke, istraživanja i inovacija.


Broj čitanja: 37

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, Cetinje 20. maj 2013. godine

Himna Crne Gore

Himna Crne Gore

 

Da li podržavate stav Predsjednika da su ekonomska i socijalna pitanja prioritet Crne Gore
da
ne



Copyright 2003 © Predsjednik Crne Gore
Powered by Internet Crna Gora